Šta je autorsko djelo?

Autorsko djelo je generalno individualna tvorevina iz oblasti književnosti, muzike, filma, kompjuterskog softvera, arhitekture, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja.

Ko sve može biti autor?

Autor je fizičko lice koje je stvorilo djelo bez obzira na to da li se radi o malom djetetu u vrtiću koje crta sunce, kuću i roditelje, inženjeru arhitekture koji projektira novu zgradu pozorišta ili samoukom slikaru koji radi na svom slikarskom djelu. Autor djela ne mora uvijek biti jedno lice, to može biti i više lica koja zajednički stvaraju autorsko djelo.

Pravno lice (privredno društvo, ustanova, udruženje itd.) ne može biti autor. Pravno lice može biti samo izvedeni nosilac autorskog prava, to jest kada se na njega prenese pravo na iskorištavanje djela.

Šta je autorsko pravo?

Autorsko pravo regulira odnose koji nastaju u vezi sa stvaranjem autorskih djela u oblastima poput umjetnosti, književnosti i nauke. Autorsko pravo ohrabruje stvaranje novih kreativnih izraza, jer autori znaju da na neki način mogu da zadrže kontrolu nad svojim djelima.

Zašto je važno štititi autorsko pravo?

Efektivna autorskopravna zaštita podstiče kreativnost pojedinaca, osigurava autorima ostvarivanje ekonomske egzistencije, te doprinosi bogatom kulturnom stvaralaštvu i promociji zemlje. Svi uživamo u čitanju novog književnog djela, gledanju filma ili predstave, slušanju muzike i mnogim drugim vidovima autorskih djela. Stoga se podsticanjem kreativnosti stvaralaca društvo obogaćuje doprinosom djela autora u ovim različitim oblastima stvaralaštva.

Kako stječem autorsko pravo na svom djelu?

Autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu samog čina stvaranja autorskog djela i nije uvjetovano ispunjenjem bilo kakvih formalnosti ili zahtjeva u pogledu njegovog sadržaja, kvaliteta ili svrhe. Dovoljno je da individualna ideja izađe iz duhovne, unutrašnje, sfere svog stvaraoca i da bude izražena, pa da, shodno tome, postane autorsko djelo koje uživa autorskopravnu zaštitu.

Djelo ne mora nužno biti preneseno na materijalnu podlogu. Shodnom tome, čak i govorno ili muzičko djelo koje nije snimljeno ili zabilježeno notama, ili koreografija koja nije pismeno izražena mogu predstavljati autorsko djelo. Djelo čak ne mora ni biti objavljeno da bi uživalo zaštitu po osnovu autorskog prava. Princip da se autorsko pravo stječe bez formalnosti vrijedi u većini država svijeta.

S ciljem očuvanja dokaza ili zbog drugih razloga, autor može deponirati originale ili primjerke svojih autorskih djela ili predmeta svojih srodnih prava u Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Deponirano djelo upisuje se u knjigu evidencije autorskih djela koju vodi Institut. Deponiranje nije obaveza autora, niti je uvjet za stjecanje autorskopravne zaštite, već samo mogućnost.

Koja djela uživaju zakonsku zaštitu?

Djela koja uživaju zaštitu, između ostalog, jesu:

- audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na način sličan filmskom stvaranju),

- djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgrađeni objekti),

- djela likovnih umjetnosti (crteži, slike, grafike, kipovi i druga djela iste prirode),

- djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafičkog i industrijskog oblikovanja,

- dramska, dramsko-muzička i lutkarska djela,

- fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, kartografska djela,

- govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste prirode),

- koreografska i pantomimska djela,

- muzička djela s riječima ili bez riječi,

- pisana djela (književni tekstovi, studije, priručnici, članci i ostali napisi, kao i kompjuterski programi),

- prezentacije naučne, obrazovne ili tehničke prirode (tehničke skice, grafikoni, formulari itd.),

- prerada autorskog djela u smislu prijevoda, prilagođavanja, muzičkog aranžmana i obrade i drugih prerada izvornih autorskih djela,

- zbirke autorskih djela ili druge građe (enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i slično),

- započeto djelo, nezavršeno djelo, naslov i drugi sastojci djela predstavljaju samostalno autorsko djelo i uživaju zaštitu kao takvi ako su individualne duhovne tvorevine.

Šta se ne može zaštititi autorskim pravom?

Tvorevine koje nisu autorskopravno zaštićene su:

- dnevne vijesti ili razne informacije koje imaju karakter kratke vijesti sadržane u obavještenju za štampu,

- ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela ili otkrića,

- politički govori i govori održani tokom sudskih rasprava,

- narodne književne i umjetničke tvorevine,

- službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva.

Zbog stimulacije kulturnog stvaralaštva putem slobodne upotrebe, protoka i razmjene ideja, potrebe slobodnog informiranja javnosti, ova djela su isključena iz autorskopravne zaštite.

Koja sve prava ima autor?

Autoru na njegovom djelu pripadaju:

- ličnopravna ovlaštenja (autorska moralna prava),

- imovinskopravna ovlaštenja (autorska imovinska prava) i

- ostala ovlaštenja (druga prava autora).

Koliko traje autorsko pravo?

Autorsko pravo je jedinstveno pravo i traje za života autora, uključujući i period od 70 godina nakon njegove smrti. Jedini izuzetak čini pravo pokajanja, koje traje samo za života autora.

Kod kolektivnih djela rok od 70 godina počinje da teče od dana zakonitog objavljivanja djela. Ako se radi o djelu anonimnog autora, navedeni rok se računa na isti način.

Istekom rokova trajanja autorskog prava autorsko djelo prestaje da bude autorskopravno zaštićeno, što znači da se sa stanovišta autorskog prava može slobodno koristiti.

Da li moje djelo mora imati posebni umjetnički karakter da bi ga autorsko pravo štitilo?

Autorsko djelo ne treba imati umjetnički karakter da bi uživalo autorskopravnu zaštitu, budući da je umjetnički karakter jednog stvaralačkog djela veoma subjektivna kategorija. Stvaralačko djelo treba da ispunjava uvjet originalnosti i da predstavlja rezultat stvaralačkog rada.

Ako sam kupio knjigu, umjetničku sliku ili muzički cd, da li sam stekao I autorska prava?

Autorsko djelo nije stvar. To je nematerijalno dobro na kojem autor ima autorsko pravo. Knjiga, slika ili CD predstavljaju stvari na kojima njihovi vlasnici imaju pravo vlasništva na materijalnom predmetu, ali ne i vlasništva na zakonskim pravima datim autoru koji zadržava autorska prava na samom djelu.

Kupovinom knjige u knjižari ili slike u umjetničkoj galeriji kupac, u pravilu, stječe samo pravo vlasništva na stvarima (papiru, platnu, okviru...). Drugim riječima, vlasnik slike ne bi, npr., mogao dalje umnožavati djelo likovne umjetnosti, niti ga mijenjati dodavanjem novih elemenata ili prizora. Slična situacija je s vlasnikom knjige, koja mu ne daje pravo da djelo književnosti inkorporirano u njoj, npr., prevodi na neki strani jezik, ili da ga audiovizuelno prilagođava bez dozvole autora.

Gdje se može deponirati autorsko djelo?

Autorsko djelo može se deponirati u Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Više informacija u Obrasci-autorsko pravo i srodna prava.

Zakonodavstvo

Zakon o autorskom i srodnim pravima, Službeni glasnik BiH, br. 63/10,

Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, Službeni glasnik BiH, br. 63/10,

Pravilnik o medijaciji radi zaključenja kolektivnog ugovora o kablovskoj retransmisiji radiodifuzno emitovanih djela, Službeni glasnik BiH, br. 11/11,

Pravilnik o načinu i formi deponovanja autorskih djela i predmeta srodnih prava i njihovom upisivanju u knjigu evidencije, Službeni glasnik BiH, br. 28/11,

Pravilnik o načinu i formi ispunjavanja uslova za davanje dozvole pravnim licima za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, Službeni glasnik BiH, br. 44/11.